Pitanja i odgovori
1. U čemu je razlika između vršnjačkog nasilja i nasilja između učenice i učenika koji su u emotivnoj vezi?
Iako su mladi istih ili sličnih godina, što bi moglo da implicira slične snage i ravnopravnost u odnosima, rodno zasnovano nasilje u partnerskom odnosu karakteriše disbalans moći u korist mladićâ, koji samo delimično potiče od njihove (često) veće fizičke snage, a prvenstveno je uzrokovan društvenim faktorima. Takvo ponašanje muškaraca podržano je običajima, tradicijom, kulturom, istorijskim i društvenim nejednakostima, koje privileguju muškarce/mladiće/dečake u odnosu na žene/devojke/devojčice u svim sferama javnog i privatnog života. Tradicionalne i konzervativne vrednosti i stavovi koji privileguju muškarce dovode do efekta normalizovanja ili čak opravdavanja nasilja muškaraca/mladića i okrivljavanja žena/devojaka (za ono što jesu ili nisu učinile). Međutim, za izvršenje rodno zasnovanog nasilja isključivo je odgovoran onaj ko ga vrši. Ono je zabranjeno zakonima, a institucije (uključujući i školu) su odgovorne da ga spreče i zaštite žrtve. Škola je važno mesto u kojem mladi treba da koriguju neodgovarajuće stavove i ponašanja, kao i da uče o ravnopravnosti i pozitivnim emotivnim odnosima.
2. Šta su moguće posledice digitalnog nasilja kojem su izloženi mladi?
Istraživanja o digitalnom nasilju pokazuju da ono nije rodno neutralno i da posebno teški oblici nasilja više pogađaju žene i devojke (npr. seksualno uznemiravanje i proganjanje). Posledice tog nasilja slične su posledicama nasilja u realnom prostoru i mogu uključiti poremećaje prouzrokovane stresom, traumu, anksioznost, poremećaje sna, depresiju i fizički bol. Posledice digitalnog nasilja mogu se „preliti“ i u „stvarni život“ i mogu obuhvatiti – strah za sopstvenu bezbednost u slučaju organizovanog uznemiravanja; — izolaciju kao posledicu praćenja putem aplikacija ili drugih sredstava; — nepostojanje bezbednog prostora zbog brzine nekontrolisanog širenja ličnih podataka i nedostatka zaštite ili prenošenja nasilja i zlostavljanja uživo. Ne treba gubiti iz vida da odsustvo znakova koji bi ukazivali na posledice nasilja, ne znače da nasilje ne utiče na osobu koja mu je izložena i da ona nije pogođena time što joj se dešava.
SVOJE PITANJE ŠALJI NA
dobre_prakse@azc.org.rs
VAŽNI KONTAKTI
Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal
Visokotehnološki kriminal može se prijaviti Posebnom tužilaštvu putem imejla na adresu vtk@beograd.vtk.jt.rs sa ličnim podacima podnosioca prijave i mogućim dokazima dela (sačuvane poruke, slike ekrana, itd).
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Na adresu childprotection@mup.gov.rs Ministarstva mogu se prijaviti saznanja o seksualnoj zloupotrebi maloletnih lica u pornografske svrhe na internetu.
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
Svi oblici nasilja, uključujući i digitalno, mogu se prijaviti na SOS telefon Ministarstva 0800/200-201 (radi tokom nastavnih dana od 7.30 do 15.30 časova i namenjen je pre svega učenicima, roditeljima i zaposlenima u oblasti obrazovanja).
Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu
Onlajn prijava štetnog sadržaja na internetu: https://pametnoibezbedno.gov.rs/prijava-nelegalnog-sadrzaja/ ; prijava telefonom na: 19833.
Autonomni ženski centar
SOS telefon za pružanje informacija i psihosocijalne podrške ženama sa iskustvom nasilja, 0800/100-007 (radim danima od 10.00 do 20.00 časova, poziv je besplatan).
ASTRA – Anti Trafficking Action
Anti Trafficking Action – SOS telefon za pomoć žrtvama trgovine ljudima i prevenciju ovog problema je +381 11 785 0000 ili 0800 101 201 (besplatno za pozive iz Srbije) je dostupan za građane svakog radnog dana od 9 do 17 časova. ASTRA vodi i Evropski broj za nestalu decu 116 000 na teritoriji Srbije koji je dostupan 24/7
Mogu da neću
www.mogudanecu.rs ; www.mogudanecu.rs/nechupedia – stranica posvećena prevenciji digitalnog i seksualnog i rodno zasnovanog nasilja